Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
.jpg)
Briga o sebi dovodi do povećanog blagostanja i zdravlja – fizičkog, emocionalnog i duhovnog. Imajte na umu da, iako je briga o sebi nevjerovatno važna za one kojima je dijagnostikovana anksioznost i depresija, to je nešto što može biti od koristi svima, bez obzira da li se borite sa određenim stanjem ili ne.
.jpg&w=800)
Ključno je uspostaviti dnevnu rutinu koja naglašava brigu o sebi, tako da ćete se, kada se izazovi pojave, osjećati još sposobnijim da ih prihvatite. Ukoliko vam treba inspiracija na koji način možete praktikovati brigu o sebi, u nastavku teksta nalazi se nekoliko ideja koje vam mogu podići raspoloženje i učiniti da se osjećate bolje.
Briga o kućnim biljkama.
Ako se nađete u veselom raspoloženju kada ste okruženi sobnim biljkama i svim zelenim stvarima, to nije samo u vašoj glavi. Na primer, u jednom istraživanju koje se fokusiralo na učesnike koji su ostali kod kuće na početku pandemije, oni sa sobnim biljkama prijavili su znatno manje simptoma anksioznosti i depresije. Znate šta to znači: idite u svoju lokalnu prodavnicu biljaka i opremite svoj dom biljkama i kao bonus, osjećaćete se dobro svaki put kada brinete o svakoj biljci.
Pročitajte knjigu iz svog djetinjstva.
Možda će vam topla i nejasna doza nostalgije učiniti da se osećate bolje. Razmislite o nekoliko svojih omiljenih knjiga iz vremena kada ste bili mali i idite u biblioteku i nabavite ih.
Provedite vrijeme pored vode.
Samo boravak u blizini vode može drastično poboljšati mentalno zdravlje, bilo da je u pitanju šetnja pored jezera, gledanje potoka u vašem dvorištu ili čak gledanje YouTube video snimaka prepunih pogleda sa mora.
Pojedite nešto svježe.
Osećate se pod stresom i jedete svaku prerađenu hranu na vidiku? Vaše tijelo i um bi se mogli osjećati malo bolje ako posegnete za nečim cijelim i hranljivim. Čak i ako je u pitanju jabuka koju jedete, to je korak ka praktikovanju dobre njege o sebi.
Vodite računa o osnovnim potrebama.
Ponekad je najbolje da se vratite na osnove. Odvajate li vremena za jelo? Ako je ovo izazov, možda postavite alarm da se podsjetite da uzmete nešto za jelo. Da li dovoljno spavate? Da li pijete dovoljno vode? Da li pomijerate svoje tijelo tokom dana? Sve su to stvari koje nam daju snagu za svakodnevnu rutinu koja nas čeka kada se probudimo.
Pokrenite se.
Ako imate težak dan za mentalno zdravlje, znajte da čak i pet minuta hodanja ili marširanja u mjestu može imati oživljavajući efekat.
Odvojite se od društvenih medija.
Društveni mediji ponekad mogu biti pravi okidač za nečije mentalno zdravlje, posebno kada upoređujete svoj život sa drugima, čitate negativne komentare ili se uključujete u neprijatne debate.
Filmski maraton.
Provedite veče uz nekoliko svojih omiljenih filmova, onih nakon kojih se osjećate dobro.
Postavite granice.
Postavljanje granica, čak i sa onima koje najviše volite, je potcijenjen oblik brige o sebi. Ako kažete „da“ za previše stvari, možda ćete se osjećati kao superheroj koji je došao da spasi dan, ali ćete izgoriti prije nego što to shvatite. Vježbajte da kažete „ne“ na način koji vam se čini ljubaznim i ispravnim kako biste bili sigurni da u svom rasporedu imate dovoljno vremena za brigu o sebi.
Briga o sebi nije hir. Ne radimo to jednom ili dvaput, a onda smo završili sa brigom o sebi. To je doživotni proces. To je nešto što ugrađujemo u svoje živote tako da postane rutina.
Postavlja se pitanje, šta ako ništa od navedenog ne uspije? Zatvorite roletne i odspavajte. Bilo da je u pitanju 15 minuta ili nekoliko sati, nemojte se osjećati krivim što se bavite svojim potrebama kada vam tijelo govori da se odmorite. U stvari, nikada se ne osjećajte krivim za bilo koju vrstu aktivnosti brige o sebi. Svijet može da čeka, ali vaše blagostanje ne može.
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)