Upoznajte Biljanu Gligorić iz Expeditio: 10 važnih pitanja

Biljana Gligorić je ekspertkinja za zelenu gradnju i enegetsku efikasnost i izvršna direktorka Expeditio architects. Biljanu smo pitale da nam za #zeneoduticaja odgovori na 10 pitanja koja počinju sa kako – jer u toj riječi leže mogući načini, metode kojima se nešto obavlja ili postiže. Puno možemo naučiti kada pitamo: “Kako bi ti?”

Sanja Milosavljević
Upoznajte Biljanu Gligorić iz Expeditio: 10 važnih pitanja

1 #ZENEODUTICAJA: Kako biste opisali svoju političku orjentaciju i kako ona odražava vaše vrijednosti u vezi sa ljevicom, ekologijom i feminizmom?

BILJANA GLIGORIĆ:  Upravo ova tri pojma odražavaju i moje političko opredjeljenje ili preciznije vrijednosti koje koje su utkane u ono čime se najveći dio profesionalne karijere bavim, a to je održivi razvoj, ili tačnije, održivi prostorni razvoj. Lijevi spektar vrijednosti odnosi se odnosi na važnost pokrivanja socijalnih tema i borbu za pravdu i jednakost, ,,zelene" se odnose na važnost očuvanja planete, umjerenost i usklađenost sa prirodom, a vrijednosti koje donosi pripadnost feminističkom pokretu nam donosi konačan razlaz sa patrijarhatom, njegovanje kvaliteta individua, nagrađivanje na osnovu znanja, nultu toleranciju na nasilje, mirni prostu rješavanju konfilkata i slično.

2 #ZENEODUTICAJA: Kako ste doprinijeli očuvanju životne sredine i promociji održivog razvoja u vašem okruženju?

BILJANA GLIGORIĆ: Sudeći po onomo gde smo došli sa ,,razvojem" ne mogu reći da sam uopšte doprinijela. Meni je najbliži i smatram ga najdjelotvornijim da se sistem popravlja, jer se na taj način dugoročno stvari uređuju, ne zavise od personalnih rješenja i sistem počinje da radi u opštem interesu. Smatrala sam da upravo uticajem na donošenje zakona, strategija, prostornih planova, ću uspjeti da trajno utičem da okruženje u kojem živimo postane uređenije ili makar sačuvano. Nažalost, mi sistem koji brine da o životnoj sredini i izgrađenoj strukturu smo do temelja srušili i na taj način dramatično oslabili mehanizme koji nam garantuju da ćemo sačuvati kako prirodno tako i kvalitetno izrađeno okruženje, prije svega mislim na kulturnu baštinu.

3 #ZENEODUTICAJA: Kako se angažujete u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u vašem društvu?

BILJANA GLIGORIĆ: Praktično u bilo kojoj aktivnosti je moguće provući ovaj aspekt. Bilo da je to ukazivanje na neophodnost jednake zastupljenosti u radnim tijelima u kojima učestvujem, isticanje značaja prilikom davanja sugestija na dokumenta i strategija ili jednostavno isticanje značaja ove teme kada god imam priliku da javno istupam. Upravo angažovanje svih nas koji nijesu svojim aktivnostima primarno vezane za rodnu ravnopravnost jeste dodatni doprinos toj borbi jer se širi front odbrane ovog bazičnog prava na jednakost. 

4 #ZENEODUTICAJA: Kako da integrišemo različite aspekte aktivizma da bi mi uticali na promjene u društvu?

BILJANA GLIGORIĆ: Važno je da ih zagovaramo, što više nas. Da djelujemo prosvetiteljski, i da, kada god možemo, kroz svoje primarne obalasti angažovanja, ukazujemo na sve ove tri teme. Mi ih imamo na veoma niskom nivou razvoja, a upravo društvo koje se bazira na njima, garantuje da će biti prosperitetno i pravedno. Ova tri aspekta, skoro uvijek idu zajedno, i najčešće neko ko usvoji jednu od ovih paradigmi, lako doda i ostale dvije ili još neke koji se kompatibilne. Postoje bazične vrijednosti na kojima neko društvo počiva. Taj sistem vrijednosti je temelj svega. Kada se on iskrivi, zamijeni lošim vrijednostima tada počinje njihova materijalizacija koja se u svim aspektima tog društva očitava. Upravo zato je važno prvo se izboriti za vrjednosni sistem, a iz njega sve drugo krene prirodno da izrasta. Nije uopšte pitanje kako ih integrisati, one skoro da ne mogu jedne bez drugih da se posmatraju. 

5 #ZENEODUTICAJA: Kako da se povežemo sa drugim građanskim organizacijama i pojedincima koji podržavaju slične vrijednosti?

BILJANA GLIGORIĆ: Kada je borba za iste vrijednosti tada je povezivanje prirodno i lako. Često nas svakodnevica zaokupi i nemamo uvijek pred sobom vrijednosti zbog kojih smo osnovani kao organizacije, ali upravo udruživanje daje dodatnu energiju da se prebrodi kada je teško, mijenjate malo tačku posmatranja, učite nove stvari i sinergija vas tjera da ne odustanete. Zanimljivo je da poseban kvalitet saradnji daju upravo to ukrštanje naizgled različitosti, kao što je uspostavljanje saradnje sa organizacija koje se bave drugim oblastima, ali i ništa manje uzbudljiva nije međusektorska saradnja koja nas okuplja takođe na istim vrijednostima i tada se dobijaju najbolji rezultati. 

6 #ZENEODUTICAJA: Kako biste uticali na političke aktere i donosioce odluka?

BILJANA GLIGORIĆ: Jedini način je edukacija. Moraju da se edukuju, da suštinski razumiju ove koncepte, da ih ne ismijavaju, ne smatraju manje vrijednim od recimo nekih liberalno ekonomskih. Moraju da budu otvoreni za slušanje, za podatke koji nam govore i značaju ovih tema, da shvate da to nije pomodnost, niti hir aktivista, već su jedini pravi temelji novog doba koje je već tu. Zaista mislim da moderni političar/ka ne mogu da svoje načela da ne grade upravo na ovim trima oblastima na kojima će sve druge nasloniti. Nažalost, naši političari jako malo rade na sebi, ne edukuju se dovoljno niti u oblasti političke misli i koncepta, a posebno ne u nekim specifičnim oblastima. Oni su zaista najslabija karika za promjene koje tako duge isčekujemo. 

7 #ZENEODUTICAJA: Kako biste promovisali veće učešće građana u političkom procesu i demokratskim odlukama?

BILJANA GLIGORIĆ: To nije lak zadatak, jer upravo politički akteri su uspjeli da obesmisle učešće građana i građanki u političkom životu. Upravo time što se uglavnom ignorišu mišljenja i stavovi kroz procese participacije i na taj način obeshrabruju da se učestvuje u procesima donošnja odluka. Uz ove tri vrijednosti o kojima pričamo, neophodna alataka jeste uprava participacija. Puna participacija nas vodi do još jedne temeljne vrijednosti koja mi je izuzetno važna, a to je koncept otvorenog društva. U takvom društvu participacija je najvažniji mehanizam za rješavanje konfilkata, za maksimalno korišćenje kapaciteta radi prosperitetnog razvoja.

8 #ZENEODUTICAJA: Kako da osiguramo da nam projekti i inicijative imaju dugoročni pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu?

BILJANA GLIGORIĆ: Pa upravo je važno da se zalažu za promociju, uspostavljanje, unapređenje... vrijednosnih sistema. Ako uspijemo da kroz svoje projekte prepoznamo te ključne tačke koje znače da nijesu u potanju ad hok aktivnosti već makar malo poboljšanje sistema, na dobrom smo putu. Truditi se da uvijek služimo principima i vrijednostima koje su tu da brane opšte dobro i tada se ne može pogriješiti. Svaki, ma koliko mali korak na tom putu je doprinos da će naše društvo biti bolje. Naš ogroman problem je taj što najčešće u ulozi lošeg ,,momka" kada je u pitanju devastacija životne sredine, jeste naša država jer su mehanizmi zaštite odavno popustili i mnoge loše akcije se dešavaju upravo kroz legalne procedure. Borba u svakom koraku je važna jer nikada ne znamo kada će se ta neka štetna iniciajtiva slomiti pod tim pritiscima naše borbe.

9 #ZENEODUTICAJA: Kako radite sa drugim građanskim grupama i organizacijama kako biste postigli zajedničke ciljeve?

BILJANA GLIGORIĆ: Moja organizacija oduvijek ima odličnu saradnju sa svim nevladinim organizacijama. Upravo jer smo privrženi opštem dobru i bez ličnih interesa i onda se dogovori lako sklapaju. Možda tih saradnja i nema koliko bismo željeli i zbog naših smanjenih kapaciteta, ali i možda i zbog previše izgubljenih bitaka ako bismo posmatrali prostrono planiranje. To nas je malo deprimiralo i izmorilo. Sama saradnja nam je lagana, a ono što jeste problem je upravo tema kojom se treba baviti, a to nam nekad postaje i previše bolno i poražavajuće.

10 #ZENEODUTICAJA: Kako prevazilazite prepreke i održavate strast prema aktivizmu?

BILJANA GLIGORIĆ: Možda upravo odgovor u prethodnom pitanju pokazuje i znake umora i odsutajanja, tako da odgovor je da ne uspijevamo uvijek. Ne zaboravite da se mi primarno bavimo zaštitom prostora i da kada njega jednom izgubite, izgubili ste ga zauvijek. Mi smo, kao profesionalni, arhitekte, morale da svjedočimo jednoj užasnoj devastaciji prostora Crne Gore, koji je najbaže rečeno, vanredan. Mi smo na kraju postali samo besmoćni posmatrači devastacije koja se desila upravo pod blagoslovom onih koje mi plaćamo da se to ne desi. Za nas to jeste veliki i bolan poraz. Ali, da se vratim na početak, ono što nas drži jeste borba za više ciljeve, borba za principe, za univerzalne vrijednosti, koje na kraju krajeva prevazilaze i Crnu Goru. To nas uvijek inspiriše, kada vam rad postane misija, i kada vjerujete da doprinosite svojim djelovanjem nečemu što je veće od vas. Pripadanje, kako ja volim da kažem ,,svijetloj" strani je nešto što vas zauvijek pokreće kada jednom to osvijestite i ugradite u svoj vrjednosni sistem. Važno je to buditi kod mladih, buditi buntovnčki duh, otpor autoretitetima, posebno lažni, važno je podsticati ih da budu dio globalnih pokreta, i da na kraju krajeva budu levičarike, ekolozi i feministi. Svima će nam biti bolje ako ih budemo takve odgajali. 

Zabranjeno je kopiranje ili preuzimanje teksta bez dozvole autorke.