Kako prepoznati, spriječiti i izbjeći sagorijevanje na poslu

Burnout tjera mnoge preduzetnike i vlasnike preduzeća u svoju zamku. Ali dolazi sa mnogim negativnim sporednim efektima, onima koji mogu uzeti veći danak od samo nekoliko dana propuštenog posla. Burnout je veoma čest među preduzetnicima, pa čak i među ambicioznim profesionalcima.

Jelena Plivelić Mitrović
Kako prepoznati, spriječiti i izbjeći sagorijevanje na poslu

Nažalost, izgaranje često može doći bez ikakvog upozorenja.

Statistike pokazuju da preduzetnici manje spavaju i rade više sati dnevno. Neki preduzetnici rade više od 18 sati dnevno. Rezultat prekomjernog rada dolazi sa ogromnim ličnim troškovima — pa hajde da istražimo kako da to izbjegnemo.

Izgaranje ne pogađa samo profesionalce

Trošenje previše vremena na bilo koju aktivnost je nezdravo. Bilo da se radi o profesionalnom poslu ili sportu, kućnim poslovima ili čak video igricama, pretjerivanje dovodi do sagorijevanja, stresa i kompromitovanog imunološkog sistema. Rezultat može biti manji ili veći zdravstveni problem, kao što su glavobolja, umor, anksioznost, pa čak i dovođenje u veći rizik od raka. Štaviše, iscrpljenost i preopterećenost mogu dovesti do nejasnog rasuđivanja što rezultira propuštanjem poslovnih ili radnih prilika, a da ne spominjemo njegov uticaj na porodične i bračne odnose.

Kako prepoznati i spriječiti sagorijevanje

Sagorijevanje napreduje od zavisnosti do posla, nusproizvoda postajanja radoholičarem. Osjećate se kao da morate nešto da uradite. Ubrzo, vaš um je zamagljen i produktivnost opada, ali ne možete da prestanete da radite. Mnogo puta ste samo zauzeti i jedva da nešto postižete u ovoj fazi. Mnogi profesionalci postaju toliko zavisni od posla da im se ne ide na odmor, pa čak ni da rade vikendom.

Najbolja stvar koju treba da uradite je da spriječite sagorijevanje ograničavanjem broja sati koje radite. To možete učiniti tako što ćete postaviti vremenska ograničenja za rad i praviti redovne pauze tokom dana, a posebno noću i vikendom, i uzimati redovne odmore.

Ako vidite znake da postajete zavisnik od posla (tj. imate potrebu da nastavite da radite bez odmora ili zaustavljanja), najbolje je da prestanete, napravite pauzu i samo se opustite.

U zavisnosti od količine iscrpljenosti, period odmora može biti od nekoliko sati do dana, pa čak i nekoliko nedelja kako bi efekti sagorijevanja nestali.

Vrhunske strategije za sprječavanje sagorijevanja

Ako su vam potrebne neke ideje o tome odakle da počnete na svom putu ka prevenciji sagorijevanja, evo nekoliko predloga:

Identifikujte najvažnije zadatke i usredsredite se na to da ih prvo obavite.

Postaviti ciljeve. Svaki zadatak treba da vas približi postizanju vašeg glavnog cilja.

Razlikujte aktivnosti koje donose prihod i aktivnosti koje ne donose prihod.

Ne trošite vrijeme na računar/tablet/pametni telefon nepotrebno. Koristite ove uređaje namjenski, za važne zadatke koje treba obaviti. U suprotnom, izbjegavajte ih. Lako je postati zauzet ovim uređajima, sa toliko mnogo aktivnosti dostupnih na mreži, čak i poslovnih. I to troši još više vaše energije, što može izazvati sagorijevanje. Kada ste daleko od interneta, možete se fokusirati na posao koji je važan za vaše poslovanje. U suprotnom, možda ćete biti zauzeti nevažnim zadacima.

Delegirajte posao koji drugi mogu da rade.

Ograničite vrijeme kada imate pristup internetu, jer mnogo vremena se provodi na internetu, društvenim medijima ili pregledanju vijesti, a ove stvari smanjuju ravnotežu između posla i privatnog života. Neograničen pristup internetu će obezbijediti uravnoteženiji život.

Izgaranje utiče na produktivnost, kao i na mentalno zdravlje. To čak može imati dugoročne efekte na radne sposobnosti i profesionalni napredak. Stoga, za zdrav, uravnotežen život bez stresa, važno je spriječiti sagorijevanje opuštenim radnim rasporedom.

Izvor