5 navika za upravljanje stresnim situacijama

Ako ste ikada bili zapanjeni time kako neko može ostati smiren u stresnim situacijama, možda je vrijeme da pažljivije razmotrite njihove navike. Ono što ćete uskoro pročitati može vas inspirisati da razmislite o uvođenju ovih navika u svoj život.

Jelena Plivelic
5 navika za upravljanje stresnim situacijama

1. Prihvatite moć perspektive

Ljudi koji se efikasno nose sa stresom savladali su umjetnost perspektive. Oni razumiju da je stres, kao i svaka druga emocija, prvenstveno reakcija na situaciju, a ne sama situacija.

Oni shvataju da ne mogu da kontrolišu događaje koji se dešavaju oko njih, ali mogu da kontrolišu kako percipiraju te događaje i reaguju na njih.

Umjesto da na stresne situacije gledaju kao na nepremostive prepreke, oni ih vide kao izazove koje treba savladati ili naučiti iskustva iz kojih treba rasti.

Oni priznaju težinu situacije ne dozvoljavajući joj da preplavi osjećaj sebe ili stvarnosti.

Dakle, sledeći put kada se nađete u muci stresa, napravite korak unazad, udahnite i zapamtite – imate moć da oblikujete svoju perspektivu. Ne radi se o poricanju postojanja stresa, već o promjeni načina na koji ga gledate i nosite se sa njim.

2. Dajte prednost brizi o sebi

Neka briga o fizičkom i mentalnom zdravlju bude prioritet. Hrana, aktivnost, san i mentalna njega su ključni za efikasno suočavanje sa stresom.

Nemojte se plašiti da potražite pomoć kada vam je potrebna. To može uključivati povjeravanje bliskom prijatelju, konzultaciju sa stručnjakom za mentalno zdravlje ili primjenu tehnika za upravljanje stresom poput svjesnosti i dubokog disanja.

Zapamtite, briga o sebi nije privilegija, već nužnost za svakoga ko želi efikasno upravljati stresom.

3. Njegujte pozitivne odnose

Ljudi koji se lako nose sa stresom često imaju podršku odnosa na koju mogu računati kad situacije postanu izazovne. Ovdje podrška od prijatelja i porodice može biti od velike pomoći.

Uložite vrijeme u izgradnju snažnih, pozitivnih odnosa i zapamtite da nije sramota tražiti pomoć kad vam je potrebna. Ove međusobne veze i podrška mogu vam pomoći da lakše prebrodite izazovne trenutke.

4. Vježbajte svjesnost

Svjesnost je praksa usmjeravanja pažnje na trenutni trenutak bez osude. Istraživanja su pokazala da vježbanje svjesnosti može promijeniti strukturu mozga, povećavajući područja povezana s pozitivnim emocijama i emocionalnom stabilnošću, dok smanjuje područja povezana sa stresom i anksioznošću.

Oni koji uspješno upravljaju stresom često uključuju svjesnost u svoju svakodnevnu rutinu. To može uključivati meditaciju, jogu ili jednostavno nekoliko minuta svakog dana posvećenih fokusiranju na disanje ili okolinu.

Ova praksa pomaže da ostanu usredsređeni i spriječava ih da budu preplavljeni brigama o budućnosti ili žaljenjem zbog prošlosti. Takođe im pomaže da ostanu povezani sa sobom.

Uvođenje svjesnosti u svoju svakodnevnu rutinu može biti jednostavno kao izdvajanje pet minuta svakog dana da mirno sjedite i fokusirate se na disanje, ili može uključivati strukturirane prakse poput joge ili meditacije. Ključ je pronalaženje prakse koja odgovara vama i pomaže vam da se vratite u sadašnji trenutak, gdje stres gubi svoju snagu.

5. Naučite da pustite

Često se držimo stvari, situacija ili ljudi koji nam više ne služe zbog straha ili nesigurnosti. Međutim, ovo prianjanje može izazvati mnogo nepotrebnog stresa.

Oni koji se dobro nose sa stresom razumiju da ponekad moraju da se oslobode onoga šta izaziva nevolju.

To bi moglo značiti okončanje toksične veze, promjenu karijere ili čak otpuštanje nerealnih samoočekivanja.

Nije uvijek lako, ali je često neophodno za naše mentalno i emocionalno blagostanje.

Zapamtite, otpuštanje ne znači odustajanje; radi se o stvaranju prostora za nove mogućnosti i iskustva koja bi mogla dovesti do veće sreće i manje stresa.

Izvor