Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i dalje nedovoljna

Od 11 rukovodećih pozicija u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na osam su žene. Mislim da je takva postavka rukovodstva rezultat promjena koje se dešavaju na globalnom nivou sa aspekta jačanja uloge žene u biznisu - poručuje Blagojević

Nada Stojanović
Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i dalje nedovoljna

Doc.dr Olivera Blagojević generalna je direktorica Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoj i turizma koje se može pohvaltiti dominantnim učešćem žena u rukovodećoj kadrovskoj strukturi.

- Od 11 rukovodećih pozicija u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na osam su žene.  Mislim da je takva postavka rukovodstva rezultat promjena koje se dešavaju na globalnom nivou sa aspekta jačanja uloge žene u biznisu. Međutim, procentualna zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama kako u organima uprave, tako i u biznisu, još uvijek je nedovoljna  - poručuje Blagojević smatrajući da treba poštovati poreporuke EU, a takođe kroz nacionalni zakonski okvir voditi računa o inkluzivnosti i orodnjenosti.

Ona je i profesorica iz oblasti hotelskih operacija na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, kao i poslovni savjetnik iz oblasti primjene i implementacije ISO standarda.

#ZENEODUTICAJA: Radite u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma gdje su osam od deset zaposlenih žene na rukovodećim pozicijama. Je li to slučajno ili namjerno urađeno?

#Olivera Blagojević: Prije svega, veoma mi je drago što se mijenja kadrovska struktura po pitanju ravnopravnosti žena kada govorimo i o učešću u rukovodećem kadru. Činjenica je da se Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma može pohvaliti dominantnim učešćem žena u rukovodećoj kadrovskoj strukturi, osam žena od 10, sada već 11 pozicija. Mislim da je takva postavka rukovodstva rezultat promjena koje se dešavaju na globalnom nivou sa aspekta jačanja uloge žene u biznisu.

#ZENEODUTICAJA: Tim povodom da li Ministarstvo u ženskim rukama bolje funkicioniše?

#Olivera Blagojević: Za precizniji  odgovor na ovo pitanje trebalo bi uraditi analizu poslovanja u prethodnom periodu  imajući u vidu polnu strukturu rukovodećeg i ostalog kadra. Ono što mogu da kažem, kao neko ko je manje od dva mjeseca dio ovog tima, ali svakako skoro dvije decenije u turizmu i privredi, jeste da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma bilježi dobre poslovne rezultate, u još uvijek tekućoj godini.

#ZENEODUTICAJA: Da li znate kakva je situacija u drugim Ministarstvima?

#Olivera Blagojević: Precizni podaci o zastupljenosti žena na raznim nivoima vlasti, a imajući u vidu činjenicu da sadašnja organizacija Vlade podrazumijeva 18 ministarstva, po mom saznanju trenutno nisu dostupni.  Ono što je generalna ocjena na osnovu posljednjih istraživanja jeste da je procentualna zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama kako u organima uprave, tako i u biznisu, još uvijek nedovoljna.

#ZENEODUTICAJA: Koje su preporuke drugim institucijama pošto po zakonima EU je potrebno da svuda bude jedna trećina žena?

#Olivera Blagojević: Kao članica grupe G100 koja okuplja liderke iz čitavog svijeta i predsjedavajuća za turizam i ugostiteljstvo Crne Gore, imala sam prilike da se upoznam sa pozitivnim praksama i preporukama u zemljama EU i van nje.

S obzirom na značaj obrazovanja za ravnopravnost rodova, posebno bih se osvrnula na domen znanja i obrazovnim postignućima u proteklom periodu. U Crnoj Gori diplomira više žena nego muškarca, na tercijarnom nivou 21,3 odsto žena u odnosu na 18,6 odsto muškaraca. Takođe, žene učestvuju sa većim procentom 67 odsto sa diplomom postdiplomskih studija i 61,6 odsto sa diplomom magistra. U posljednje vrijeme, naročito u protekloj deceniji, primjetno  da raste svijest o rodnoj ravnopravnosti kako u svijetu tako i kod  nas u Crnoj Gori.  Istraživanja na globalnom nivou  pokazuju da  se u periodima kriza broj žena  na liderskim pozicijama povećava, upravo iz razloga što žene – liderke, donosioci odluka prepoznaju potrebu za promjenama, ohrabruju saradnju i razvijaju kolegijalni radni ambijent.

Svakako da je potrebno uvažiti preporuke EU, a takođe kroz nacionalni zakonski okvir voditi računa o inkluzivnosti  i orodnjenosti svih zakona.