Savjet psihologa Ane Jovanović Hales: Vratite se sebi i svom tijelu!

Ana Jovanović Hales, diplomirani psiholog, sertifikovani TA savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom za #zeneoduticaja govori o važnosti mentalnog zdravlja i izdvajamo za vas njene lične savjete.

Sanja Milosavljević sanja@impactinstitute.me
Savjet psihologa Ane Jovanović Hales: Vratite se sebi i svom tijelu!

#ZENEODUTICAJA: Kako sa sačuvamo zdrav razum u vrijeme korone?

#ANA: Pademija je definitivno bila izazov za mentalno zdravlje svih nas. Vjerujem da će njene posljedice biti još veći izazov. Već dvije godine živimo u potpuno izmijenjenim uslovima života. Novi virus o kojem se do tada ne zna ništa, pa onda uvođenje mjera, karantina, vakcinacije, suprotni stavovi o vakcini, smrtni slučajevi, politička previranja, nemogućnost završavanja  različitih stvari koje su do tada bile jednostavne i lake. Naša realnost se potpuno promijenila, što dovodi do pojačanog hroničnog stresa i anksioznosti!

#ZENEODUTICAJA: Koliko je stres opasan za organizam?

#ANA: Stres u maloj količini je zdrav i poželjan jer nas tjera na brzu adaptaciju i rast,  ali hroničan stres je veoma štetan kako po naše mentalno zdravlje , tako i po naše tijelo! Zbog toga je važno naučiti i naći načine koji nam pomažu da tolerišemo stres. U nastakvu preporučujem neke jednostavne, a efikasne metode koje možemo svi sprovoditi a koje su od pomoci  u ocuvanju mentalnog zdravlja:

1. Ujutru kada se probudite, ne uzimajte odmah telefon u ruke, već ostanite malo sami sa sobom. Prisutnost u trenutku je od velikog značaja za mentalno zdravlje, mi psiholozi često preporučujemo jednostavnu vježbu da se vratimo sebi i sadašnjem trenutku: diši duboko i koncentriši se - navedi tri stvari koje vidiš, tri stvari koje čujes i tri stvari koje osjećaš svojim tijelom (npr. posteljina ili mačka koja leži na mojim nogama).

2. Napravite plan i raspored aktivnosti za taj dan. To će nas pokrenuti i održavati našu motivaciju tokom dana. Ne moraju biti nikakve specijalne aktivnosti, već sve ono sto već čini jedan običan dan plus par novih, zdravih navika :)

3. Uvedite nove, zdrave navike - duga šetnja poslije posla, vježbanje od 20 minuta kod kuće, čitanje, kuvanje zdravih obroka, video pozivi sa porodicom i prijateljima… neka vam svaki dan bude ispunjen nekom novom aktivnošću  koja je dobra za vas i vaše zdravlje!

4. Ograničite dnevni unos informacija i medija! Veoma je važno da se ne zatrpavamo različitim informacijama jer to stvara jos vecu paniku i strah. Umjesto toga ograničite se na par provjerenih izvora koje ćete pratiti! Takođe je važno da ograničimo i vrijeme koje provodimo na socijalnim mrezama!

5. Ostanite povezani sa ljudima koje volite. Imati barem jednu osobu u životu sa kojom pričate bez ikakve cenzure (pa makar to bio i psihoterapeut :) ) je od velikog značaja za naše mentalno zdravlje! Razgovarajte, slušajte, tražite podršku kada vam je potrebna.

6. Zdrav dijalog u svakodnevnim razmjenama mišljenja - to što neko ima drugačije mišljenje, ne znači da treba da osuđujemo, hajde da probamo da razumijemo. Pandemija je još jedan dokaz koliko je lako podijeliti ljude na “mi “ i “oni”. Vakcinacija ili nevakcinacija, mjere ili ne, politički, religiozni stavovi… kada bismo naučili kulturu razgovora i zdravog dijaloga, manje bismo ulazili u svakodnevne raspravke i osuđivanja koje nas nepotrebno troše, a  više bismo učili jedni od drugih i vjerovatno onda našli zlatnu sredinu istine!

7. Dišite! - Mindfulness tehnike su sve više popularne zbog brzog načina života. Tehnike disanja vam mogu pomoći u trenutku kada se osjećate preplavljeno , jedna od takvih je: udahni dok izbrojiš do 4, zadrži vazduh dok brojiš do 4, izdahni dok brojis do 4 i tako ponavljate, dok ne osjetite da se tijelo opušta.

8. Zdrava ishrana i dobar san! Hrana koju uzimate je od velikog značaja za vaše mentalno zdravlje, a česta  je pojava da ljudi tokom stresnog perioda manje vode računa o tome kako jedu (jedu uglavnom nezdravo, prerađenu , zaslađenu hranu ili jedu kasno i sl) što otežava našu toleranciju na stres. Važno je da hrana koju unosimo bude zdrava i lagana jer omogućava bolji protok energije kroz tijelo.  Dobar san je od ključnog značaja u borbi protiv hroničnog stresa a takođe je poremećen često kod ljudi koji se bore sa istim ( kasno spavanje, buđenje u toku noći, teško razbuđivanje, insomnija i sl). Da bi imali bolji san važno je odrediti vrijeme odlaska u krevet i buđenja i ostati dosljedan tome, važno je ne jesti tešku hranu prije spavanja, zatim ne gledati nikakav opterecujući sadržaj par sati prije kreveta, vec suprotno, gledati relaksirajući, zabavan program.

Kraj je isti kao i početak!

Prije spavanja, vratiti se opet sebi i svom tijelu. Kada legnete u krevet fokusirajte se opet na sebe, ovaj put na osjete u svom tijelu. Krenite od stopala, ka koljenima, butinama, kumovima, stomaku, ramenima, vratu, sve do glave. I kako idete od donjeg ka gornjem dijelu tijela prodrmusajte dio po dio da “omekšate” i opustite.

Zabranjeno je kopiranje ili preuzimanje sadržaja bez dozvole autora.