Balkan Business Brief: Srpska rakija postaje globalni brend

U današnjem Balkan Business Brief-u saznajte kako srpska rakija postaje globalni brend. Takođe, Crna Gora postaje dom novog proizvodnog pogona čuvene ruske votke Beluga! Saznajte kako je ukidanje trajektne linije izazvoalo mnogobrojna negodovanja građana i turista. Ključno pitanje je da li će problem biti rješen do početka turističke sezone.

Ivana Dajevic
Balkan Business Brief: Srpska rakija postaje globalni brend

Srpska rakija postaje globalni brend

Da li ste nekad probali rakiju iz Srbije i da li znate o dugogodišnjoj tradiciji proizvodnje ovog alkoholnog pića? Naime, priznanjem od strane UNESCO-a i svrstavanje srpske rakije šljivovice na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, u decembru prošle godine značajan je korak za srpske proizvođače rakije. Ujendo imajući u vidu da proizvodnja kao i izvoz iz godine u godinu u porastu, može se reći da srpska rakija postaje globalni brend. Značajan rast proizvodnje rakije najbolje se može uočiti poređenjem vrjednosti godišnjih izvoza, 5,1 miliona eura za 2016 godinu i 10,7 miliona za 2021 godinu. U ponudi srpskih proizvođača rakija mogu se naći jabukovača, loza, kruška, rakija od kajsije, pri čemu vodeće mjesto zauzima šljivaovica. Ukupna proizvodnja rakije procjenjuje se na 55 miliona litara godišnje, pri čemu je značaj udio u zoni sive ekonomije. Kako bi se zaustavio ovaj trend Srbija je uvela obavezu registracije proizvođača alkoholnih pića, a ujedno dodatni podsticajni razlog za registraciju predstavlja subvencija za nabavku opreme i uređaja, u maksimalnom iznosu do 60% realizovane investicije. Ipak Udurga proizvođača rakije procjenjuje da se oko dvije trećine proizvedene rakije proda na crno.

Ukidanje trajekta na crnogorskom primoruju izazvalo je mnogobrojna negodovanja

U isprepletanoj priči o ukidanju trajektne linije, otkazivanju ugovora i razlozima za isto, nije lako ispratiti sve aktere i potpuno podjeljena mišljenja, ali jedno je ipak jasno, građani i turisti su ti koji ispaštaju u novonastaloj situaciji. Vlada Crne Gore, donjela je odluku o raskidu ugovora sa privatnom kompanijom Pomorski saobraćaj, nakon čega kompanija obutavila rad i transport trajektima na frekventnoj liniji Kamenari-Lepetane. Ipak, moglo bi se reći da odluka Vlade po malo jeste ishitrena. Odlukom stvoren je problem, ali ne i rješenje.

Ulogu trajektnog prevoznika Vlada je povjerila javnom preduzeću Morsko dobro, koje prema svemu sudeći trenutno ne može podnjeti obim posla. Javno preduzeće Morsko dobro posjeduje samo jedan trajekt, po prilično ograničenog kapaciteta do dvadeset automobila. Neobavješteni prvog dana o novonastaloj situaciji, mnogobrojni građani i turisti, zatekli su se dugačkoj koloni koja je se protezala i duž magistarlnog puta, da bi nakon više sati bili obavješteni da ili mogu čekati trajekt satima ili da prevoza za njih uopšte nema. U cilju ublažavanja negodovanja od strane građana, Morsko dobro je ponudilo bespalatan transport i najavilo nabavku novih trajektnih vozila. Iz kompanije Pomorski saobraćaj tvrde, kako navedeni postupak Vlade samo predstavlja signal u pravnu nesigurnost i da bi se na tapeti mogao naći neki sledeći investitior. Ipak građani i turisti, kao i ponuđači i organizatori turističkih usluga gaje nadu da će problem biti rješen prije turističke sezone, jer bez redovne trajektne linije sa značajnim kapacitetima, saobraćaj u ljetnjoj sezoni bi bio u opštem kolapsu.

Crna Gora postaje dom novog proizvodnog pogona Beluga votke

Da li ste ljubitelji skupocjenih alkoholnih pića? Uskoro skupocjena ruska vodka Beluga proizvodiće se i u Crnoj Gori. Brend Beluga, na listi najpoznatijih proizvođača votke zauzima četvrto mjesto, dok zbog svojih cjena koje se kreću od minimlnih 40 eura pa sve do 7.000 eura, nalazi na osmom mjestu kao najprodavanija votka.

Fabrika u Nikšiću, posjeduje značajne proizvodne kapacitete od 6.000 boca na sat, pri  čemu je najveći dio proizvedenog namjenjen inostranom tržištu. Zvanično sa radom kompanija bi trebala da započne 21. marta ove godine i zaposliće oko 200 radnika. Kompanija će nastaviti da radi na proširivanju i unaperjeđenju kapaciteta, i prema navedenom planu do početka 2025 godine brojaće 400 zaposlenih. Imajući u vidu značajne proizvodne kapacitete, nova zapošljavanja, cjene alkoholnih pića i imajući u vidu da će se proizvodi izvoziti dominantno širom svjeta, investicija će predstavljati značajan doprinos crnogorskoj ekonomiji.

Kako je zemljotres u Turskoj utjecao na albansku automobilsku industriju

Posljedice zemljotresa u Turskoj nisu utjecale samo na ljudske živote nego su se prelile i na ekonomsku scenu. Učinak katastrolnog zemljotresa na ekonomiju i poslovanje u Turskoj ipak nije ograničen samo na tu zemlju. Primjer za to je albanska automobilska industrija. Mnogobrojne fabrike u Albaniji uvoze značajan broj automobilskih dijelova iz Turske, koji su ključni za njihov kontinuirani rad i proizvodnju.

Ipak nakon razornog zemljotresa, život i ekonomija u pojedinim područjima Turske, izgledaju kao da su zamrznuti u vremenu i ruševinama. Albanski proizvođači u automobilskoj industriji razumiju nemogućnost snadbjevanja ugovorenim sirovinama od turskih proizvođača u razorenim područjima, ali su istovremeno gurnuti do granica izdržljivosti i opstanka. Lanac kašnjenja u značajnoj se mjeri prenio i na albanske proizvođače, koji se ipak nadaju da situacija neće potrajati mjesecima. Da li koje su još industrije u regiji Balkana pogođene posljedicama zemljotresa?