Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
Kroz razgovor sa profesoricom i umjetnicom sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, ulazimo u svijet strasti, posvećenosti i inspiracije koja prožima njen rad. Snažno vjerujući u snagu umjetnosti kao pokretača društvenih promjena, ona nam otkriva ne samo izazove s kojima se susreće u radu sa mladim generacijama, već i neizmjernu inspiraciju koju crpi iz tih istih mladih ljudi. Kroz osnivanje studijskog programa za konzervaciju i restauraciju, kao i kroz vlastitu umjetničku praksu, ona doprinosi razvoju crnogorske kulturne scene i njenoj afirmaciji na međunarodnom nivou. U njenim riječima odjekuje ponos, ali i snažna želja da se umjetnost prepozna kao ključni faktor u oblikovanju boljeg društva, kako na lokalnom, tako i na globalnom planu.
ŽENE OD UTICAJA: Kao redovna profesorica na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, koji su najveći izazovi i prednosti rada sa mladim umjetnicima?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Najveći izazov je razumjeti promjene koje se kod mladih generacija neminovno dešavaju, jer ih donose stalne promjene društvenih okolnosti. To je uslov dobrog razumijevanja u međusobnoj komunikaciji, na relaciji profesor-student. Imajući ovo u vidu, svaki profesor mora kontinuirano da uči.
Sa druge strane, rad sa mladim ljudima veoma je inspirativan; proces je uvijek obostran u razmjeni znanja, vještina, iskustava, misli, energije i emocija. Prednost rada sa mladim ljudima je što vas to drži u stalnom mentalnom treningu, doprinosi vašem ličnom razvoju i vitalnosti, naravno uz uslov da svoj posao radite sa strašću!
· ŽENE OD UTICAJA: Šta najviše volite kod predavanja i prenošenja znanja studentima?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Da se malo našalim: mislim da mi je ovaj poziv “genetski” predodređen! Moji roditelji su bili prosvjetni radnici. Još i danas se sjećam sa kolikom posvećenošću i ljubavlju su radili svoj posao, osmišljavajući najdjelotvornije pedagoške metode da uvedu “male ljude” koje su oni učili, u čudesni svijet znanja i kreativnosti…Tokom studija, profesori su prepoznali moju sklonost prema pedagoškom pozivu i sugerisali mi da ostanem raditi na Fakultetu. Moja kćerka je treća generacija koja se bavi ovom plemenitom profesijom...
Svih ovih godina, trudim se oslušnuti tanano biće svakog mladog čovjeka koji stoji preko puta mene i naći pravi način da podstaknem sve one vidljive i skrivene potencijale koje nosi...Za svaki njihov izazov spremna sam na podršku. Svaki njihov uspjeh na tom putu čini me neizmjerno srećnom...Ima li veće satisfakcije koju čovjek može imati u svom poslu!
· ŽENE OD UTICAJA: Inicirali ste osnivanje Interdisciplinarnog studijskog programa Konzervacija i restauracija. Kako vidite njegov značaj za crnogorsku kulturu?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Znajući ozbiljne izazove sa kojima se suočava sektor zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, od kojih je jedan od ključnih deficitarnost stručnih kadrova, smatram da je osnivanje studijskog programa konzervacije i restauracije od neprocjenjivog značaja za crnogorsku kulturu.
Studijski program je osnovan 2021.godine. Prva generacija studenata uspješno je završila nivo osnovnih studija i ove godine već započela postdiplomske master studije. Za nepune četiri godine studijski program je uticao na umrezavanje više obrazovnih i kulturnih institucija u Crnoj Gori, i postao partner renomiranim evropskim obrazovnim institucijama u okviru važnih međunarodnih projekata. Svojim interdisciplinarnim karakterom, studijski program objedinjava potencijale četiri fakultetske jedinice Univerziteta Crne Gore, na čelu sa Fakultetom likovnih umjetnosti, i dvije glavne nacionalne institucije u oblasti zaštite kulturne baštine, Centar za konzervaciju i arheologiju i Narodni muzej Crne Gore. Svakog dana mreža partnerskih institucija se širi. Savremeno obrazovanje, primjena analitičkih konzervatorskih metoda ispitivanja i novih metodologija konzervatorskih tretmana, uvođenje naučno-istraživačkog rada i inovacija u okvire rada sa baštinom, sve ovo govori u prilog širem društvenom značaju osnivanja pomenutog studijskog programa.
· ŽENE OD UTICAJA: Vaša izložba Unutrašnji svjetovi istražuje suštinu i unutrašnje prostore. Možete li podijeliti više o konceptu i inspiraciji iza tog ciklusa?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Ciklus pod nazivom Unutrašnji svjetovi začet je 2020. godine, u vrijeme izolovanosti i potpunog gubitka normalnog funkcionisanja i komunikacije, izazvanog Covid epidemijom. On produbljuje introspektivne motive, kroz jedan lični, intimni svijet zapitanosti. Umjetničkim zapisima mog unutarnjeg svijeta ogoljavaju se mentalni i duhovni pejzaži moga JA. Kroz stvaralački čin tražim odgovore na pitanja koja sadrže suštinske istine o sebi i o svijetu u kojem živim. Preispituje se trenutak suočavanja sa sobom i svime što proces samospoznaje nosi, kao ključan u razumijevanju svijeta oko sebe.
· ŽENE OD UTICAJA: U svom radu se često bavite istraživanjem unutrašnjih svjetova. Šta Vas najviše inspiriše u umjetničkom stvaralaštvu?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Poniranjem u dubinu sopstvenog „mikrokozma”, kroz jedinstvenost kreativnog čina, u kovitlacu svjesnog - intuitivnog, racionalnog - emotivnog, planiranog - slučajnog, poetičnog - dramatičnog, postupnog - furioznog, naoko kao kroz igru, nastaju moji umjetnički zapisi. Vrijeme i prostor prisutni su u svim radovima. Pitanja postanka - nestanka, života - smrti, rađanja – umiranja, smisla čovjekovog postojanja i trajanja, kao i sopstvene pozicije u svijetu radikalnih promjena i nesigurnosti, teme su koje me trajno zaokupljaju.
· ŽENE OD UTICAJA: Kako vidite savremenu likovnu umjetnost u Crnoj Gori? Da li smatrate da ima dovoljno prostora za razvoj i promociju umjetnika?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Smatram da je likovna umjetnost jedan od najreprezentativnijih crnogorskih potencijala, koji, nažalost nije dovoljno prepoznat i valorizovan. Trajno bogatstvo nalazi se u djelima velikog broja umjetnika različitih generacija, različitih senzibiliteta i različitih umjetničkih izraza, koji danas aktivno stvaraju u Crnoj Gori.
Crna Gora je šire poznata po svojoj likovnoj umjetnosti, prevashodno kroz slavu koju su postizali pojedini veliki crnogorski umjetnici, koji nisu živjeli i stvarali u Crnoj Gori. Sama činjenica da su odlazili iz Crne Gore, nažalost, govori dosta o načinu na koji se država Crna Gora odnosila prema društvenom značaju umjetnosti i umjetnika. Trenutno je aktuelna retrospektiva velikog Dada Đurića u Galeriji CANU, koji je u Parizu odavno stekao internacionalnu reputaciju, a čija je, po prvi put prikazana sveobuhvatna izložba u Crnoj Gori, realizovana tek petnaest godina nakon njegove smrti, i to zahvaljujući privatnom kolekcionarstvu. O izostanku istinske podrške rodne države tokom mukotrpnog perioda njegovog života da i ne govorimo!
Ako smo na pravi način izvukli pouke iz prošlosti, trebamo podržati, prije svega, mlade generacije umjetnika i stvoriti uslove za njihov pristojan život i slobodan umjetnički rad. Potrebna nam je konkretna, sveobuhvatna sistemska promjena u odnosu na shvatanje važnosti umjetnosti, i uopšte kulture, za napredak društva. To znači da nadležne državne institucije treba da donesu odluke o ispravnim strateškim opredjeljenjima u umjetničkoj djelatnosti, povećaju ulaganja u razvoj i osavremenjavanje strukture državnih i lokalnih institucija, pojačaju podršku vanintitucionalnom sektoru kao što su nevladine organizacije, fondacije, nezavisni sektor i neformalne grupe, i ustanove mehanizme za pravedniji status slobodnih umjetnika.
ŽENE OD UTICAJA: Predstavljali ste Crnu Goru na prestižnom Salonu Nove Realnosti u Parizu. Kakvo je bilo to iskustvo i koliko su ovakvi događaji važni za umjetnike iz naše zemlje?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Da. Na poziv selektorke mr Lucije Đurašković 2019. godine, zajedno sa još troje crnogorskih umjetnika – Biljanom Keković, Draganom Karadžićem i Vasom Nikčevićem učestvovala sam na Salonu Nove Realnosti u Parizu. Tom prilikom Crna Gora se po prvi put našla na Salonu kao specijalni gost Salona. Za sve nas bila je velika čast predstavljati svoju zemlju na Salonu koji ima 73 godine dugu tradiciju, u čije začetke su utkana imena velikana apstraktne umjetnosti kao što su Kandinski, Maljevič, Mondrijan i dr., a koji danas predstavlja jedan od najznačajnijih internacionalnih događaja iz oblasti apstraktne umjetnosti. Ovakve prilike su od velike važnosti za umjetnike, jer njihovo djelo u novoj sredini, u susretu sa nekom novom publikom može ostvariti neku drugačiju komunikaciju i vrednovanje. Naprimjer, meni je ovo predstavljanje otvorilo vrata za učešća na još nekim relevantnim međunarodnim izložbama.
· ŽENE OD UTICAJA: Koliko je važno povezivanje crnogorskih umjetnika sa međunarodnom scenom i šta bi, po Vama, moglo poboljšati njihovu vidljivost?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Izuzetno je važno, jer ih suočava sa kontekstom savremenog trenutka u umjetnosti! U jednom od prethodnih odgovora naglasila sam značaj nadležnih državnih institucija i njihovih ispravnih strateških opredjeljenja. Za razvoj savremene likovne i vizuelne umjetnosti od suštinskog je značaja što je osnovan Muzej savremene umjetnosti. Kroz projekat “Crna Gora danas” Muzej je pristupio ozbiljnom istraživanju i sistematizaciji ukupnih potencijala u vizuelnoj umjetnosti Crne Gore, sa idejom da se kroz kustoske koncepte prvo predstave kod nas, a potom i u relevantnim svjetskim institucijama savremene umjetnosti. To bi značilo jedan veliki iskorak u poboljšanju vidljivosti crnogorskih autora i njihovom povezivanju sa međunarodnom scenom. Dovođenje značajnih izložbi internacionalno prepoznatih imena iz sfere savremene umjetnosti, kao i prezentovanje aktuelnih umjetničkih tendencija, kroz kustoske projekte i selektovane autorske i kolektivne izložbe, doprinosi internacionalizaciji naše savremene umjetnosti.
Na planu međunarodne prezentacije crnogorskih mlađih autora aktivan je Institut za savremenu umjetnost, kroz dodjelu nagrade “Milčik”i stipendije za boravak u SAD-u, kao i kroz razne druge vidove promocije savremenih autora.
Za uvođenje najmlađih stvaralaca u zonu novih medija i savremenih umjetničkih praksi, kroz šire internacionalno povezivanje, istakla bih značaj osnivanja Međunarodnog festivala performansa IPAF, koji je pokrenut saradnjom moje matične kuće Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja sa Akademijom lijepih umjetnosti iz Torina.
Pored navedenih primjera, postoje i neke druge pojedinačne institucionalne, vaninstitucionalne i personalne inicijative i projekti koji teže otvaranju Crne Gore prema svjetskoj pozornici savremene umjetnosti, ali pravo prepoznavanje vrijednosti crnogorske umjetnosti na međunarodnom planu može se ostvariti jedino dugoročnim strategijama i politikama u ovoj sferi.
· ŽENE OD UTICAJA: Kako gledate na ulogu umjetnosti u savremenom društvu? Da li smatrate da umjetnost može imati značajan društveni uticaj?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Na jednoj davnoj izložbi ULUCG izložila sam rad pod nazivom: “Da li vjeruješ u iscjeliteljsku moć umjetnosti?” To je bio poziv za posmatrače tj. javnost da se zapitaju o suštinskoj snazi umjetnosti. Danas, u sumornoj svakodnevici pomahnitalog Svijeta, prepunog siromaštva, bolesti i ratova, još sam sigurnija u neophodnost iscjeliteljske moći umjetnosti!
ŽENE OD UTICAJA: Koja bi bila Vaša poruka mladim umjetnicima koji žele da grade karijeru u Crnoj Gori?
NATAŠA ĐUROVIĆ: Budite vrijedni, budite uporni, budite svoji!
Zabranjeno je kopirati ili preuzimati sadržaj bez dozvole autorke.
.jpg&w=250)